Kako uštediti i onda kada nemate
Uštedjeti nešto novaca kroz mjesec i nije baš lak posao, ali se svakako može. Ne morate pritom gladovati, ali se ipak morate odreći nekih stvari. Kada nemate novaca tada vam je svaki mjesec stresan i živite od plaće do plaće, a na kraju mjeseca zbrajate zadnje kune. To ne mora više biti tako, rješite se financijskih problema i dugova.
Kako biste uštedjeli i onda kada nemate tada se morate dobro potruditi. Ako želite napraviti neku promjenu, neke stvari u vašem životu i u vašim navikama morate promijeniti. Prvo i osnovno, trebate napraviti plan za kućni budžet. U svakom trenutku morate znati koliko imate novaca i na što ga trošite. Neka vam slijedeći zadatak bude otplata kartica i minusa. Toga se morate riješiti ako ne želite stalno biti u dugovima i minusu. Plaćajte samo gotovinom i to onoliko koliko stvarno imate, nemojte živjeti iznad svojih mogućnosti. Srežite nepotrebene troškove. Barem na neko vrijeme odreknite se kava po kafićima, restorana i svih sličnih stvari koje vam zapravo ne trebaju i na koje trošite novac. Družiti se sa prijateljima je još ugodnije kod kuće nego u kafiću. Štedite i na režijama, štedite struju, vodu, plin, to će također učiniti razliku. Pokušajte svaki tjedan ili mjesec, kako vam je lakše, odvojiti neku svotu novaca za štednju, na taj način ćete stvarati neke zalihe koje je uvijek dobro imati za neke nepredviđene troškove. Bit će vam teško u početku, ali nemojte posustati. Kada steknete nove navike tada ćete se teže vratiti onim starim.
Kada najviše trošimo
Zanimljivi podaci stižu iz Porezne uprave o potrošnji. Najviše trošimo petkom, a najmanje nedjeljom. Petak je dan kada se najviše troši, a nedjeljom najmanje. Najveći se broj računa izdaje u srpnju i kolovozu, dnevno i do devet milijuna. Izvan turističke sezone, uoči Badnjaka, i do osam milijuna računa, a najviše se potroši dan prije Velike Gospe, 14. kolovoza. Naime, ljudi u 40-ima skloni su trošiti više na zabavu, jer i imaju više novaca, no tu su i uzdržavanje obitelji, neočekivani popravci u kućanstvu, školovanje djece, zdravlje i slično pa je na njihovom financijskom tanjuru puno više nego kod ostalih. I jedno CNN-ovo istraživanje otkrilo je kako život postaje skuplji, kako starimo.
Potrošači trebaju unaprijed isplanirati svoje potrebe i uskladiti ih sa realnim mogućnostima, da dobiju informacije o ponudi i cijenama i kvaliteti robe na tržištu, posebno ako se opredjeljuju za kupovinu preko interneta, da se ne zadužuju. Hrana je već dugi niz godina stavka na koju Hrvati troše najviše novca. Na odjeću i obuću troši se četiri puta manje nego na hranu.
Impulzivna kupnja
Svi smo u nekom trenutku bili impulzivni potrošači. Impulzivna kupnja je vrlo čest pojam, a ne treba nam puno kako bismo nešto kupili što nismo planirali. Kreditne kartice, obične kartice olakšavaju kupovinu pa je time i impulzivna kupnja lakša i jednostavnija. Kako postoje trgovački centri tako jedna kupnja može trajati i satima i tu se najčešće i dogode impulzivne kupnje. Potrošač dobije impuls da to mora imati, da to mora kupiti i da ne smije propustiti priliku. Ne razmišlja u tom trenutku o svojim dugovima, financijskoj situaciji i slično već razmišlja samo o kupovini tog određenog proizvoda.
Impulzivna kupnja je nešto što doživljavamo svaki dan, bilo da se radi o malim proizvodima ili onim nešto većim. Proizvođači i prodavači jako dobro koriste impulzivne nagone kupaca i jako im je dobro poznato kako će nešto prezentirati te gdje će smjestiti proizvode u dućanu kako bi ih potrošači kupili. Raspoloženje također ovisi o impulzivnoj kupnji, neke osobe idu u kupovinu kada su tužne te misle kako će ih jedna kupljena sitnica razveseliti. Glazba koja svira u dućanima također je planirana jer i ona može potaknuti na kupnju. Ima dosta čimbenika koji će potaknuti impulzivni kupnju pa i onda kada toga uopće nismo svjesni.
Kako se boriti protiv impulzivne kupnje
Impulzivna kupnja je vjerojatno najčešći uzrok trošenja novca. Kada krenemo u šetnju nekim trgovačkim centrom ili gradom i ugledamo neku dobru ponudu, teško ćemo joj se oduprijeti. Novac nam odlazi na razne stvari i to gotovo svaki dan, a najčešće na sitnice i na impulzivne kupnje.
Često ćemo kupiti nešto ako naletimo na dobru ponudu koju smo neko vrijeme čekali. Možda nam taj predmet stvarno nije toliko potreban ali ga ipak kupimo. Impulzivnoj kupnji se možemo oduprijeti, te se boriti protiv nje. Kada dođete u napast nešto odmah kupiti razmislite dobro treba li vam to. Uzmite jedan dan vremena da razmislite hoćete li se vratiti po taj proizvod, često promijenimo mišljenje o kupnji idući dan. Vidite li nešto u izlogu što vam se jako svidjelo, nemojte ulaziti u dućan, tako ćete doći u još veću napast, samo produžite dalje. Sjetite se prije impulzivne kupnje što morate platiti, koliko vam je novca ostalo do plaće i slično, tako će vas lagana zabrinutost možda spriječiti da potrošite svoj novac.
Kupnja nepoznatih robnih marki
Na proizvode koje kupujemo skoro svaki dan smo navikli. Najčešće su to proizvodi poznatih robnih marki koji se reklamiraju na televiziji, pa ih zato i najviše kupujemo. Uvijek je nekako lakše kupiti takve proizvode jer im nekako vjerujemo čim su poznati i čim se reklamiraju putem televizije.
Neki proizvodi nepoznatih robnih marki ponekad su i bolji od onih koje vrlo dobro poznajemo. Samo ime poznatog proizvođača prodaje određeni proizvod što ne mora značiti da je on nužno najbolji. Probajte neke proizvode manje poznatih robnih marki, iznenadit ćete se koliko su neki proizvodi slični, a razlika u cijeni je i više nego osjetna. Kupnjom nepoznatih robnih marki možete znatno uštedjeti, pa isprobajte neke jeftinije proizvode. Kvaliteta ne mora uvijek ovisi o cijeni.