Dugoročno investiranje
"Investirajte dugoročno" ima mnogo značenja.
Sagledajte taj savjet kao prodajni oglas: "Dajte mi svoj novac na više godina i ja ću vam dugoročno to naplatiti." Nazivam to prodajnim oglasom zato što rečenica "Investirajte dugoročno." sliči reklamama zračnih prijevoznika koji vam nude program za česte korisnike letova. Žele vas zadržati kao lojalne klijente koji će im plaćati, cijelog života. To, također znači da će vam oni to dugoročno naplaćivati. Bilo bi to kao da plaćate honorar svojem trgovcu nekretninama zato što vam je prodao kuću i da mu nastavite plaćati honorar sve dok živite u toj kući.
Zajednički fondovi neće imati jednako dobar rezultat kao druge investicije zbog honorara koje plaćate upravi fonda. Iako nemam ništa protiv plaćanja honorara, ne sviđa mi se da ih plaćam za lošu uslugu. Mnogi ljudi ulažu u zajedničke fondove dugoročno. Međutim, zajednički fondovi ne daju vam polugu. Bankar vam neće pozajmiti milijune dolara za investiranje u zajedničke fondove, jednostavno zato što su previše rizični. Tu je i nedostatak kontrole.
Jedna od razlika između zajedničkih fondova i hedge fondova je poluga. Hedge fondovi često se koriste posuđenim novcem. Zašto se koriste posuđenim novcem? Zato što, pomoću takvog novca, možete povećati svoj povrat na investicije, naravno, ako ste pametan ulagač. Drugim riječima, što više vlastitog novca upotrijebite, to su niži vaši povrati.
Postoji vrijeme i mjesto za zajedničke fondove. No, zajednički su fondovi poput brze hrane, ako se koriste povremeno, to je u redu, ali ne želite da vam to prijeđe u naviku.
Ulagački savjeti
Budući da vam je um najvrednije sredstvo i najvrednija poluga, morate paziti na što ga usmjeravate. Ponekad se teže riješiti misli i ideja koje su vam već na pameti nego naučiti nešto novo. Mnogi ljudi misle da je ulaganje rizično zato što za ljude bez financijske edukacije i iskustva ono doista i jest rizično, ali još je rizičnije ako dajete svoj novac financijskom savjetniku koji ima samo malo više obrazovanja i iskustva od vas.
Jedna od omiljenih provala jest kad trgovci nekretninama kažu kupcima: "Vrijednost ovog zemljišta će porasti." Drugim riječima, oni žele reći: "Kupite to sada, iako ćete izgubiti novac, jer ćete ga u budućnosti zaraditi. Vrijednost nekretnina uvijek raste." Što bi bilo da kupac pita: "Hoćete li mi dati jamstvo uz mogućnost povrata novca za slučaj da ne zaradim?" To bi ohladilo entuzijazam prodavača.
Kad je riječ o ulaganju, pitanja koja biste si trebali postaviti su:
1. Kako smanjujete rizik i povećavate povrate?
2. Kako pronalazite dobre investicije?
3. Kako razlikujete dobar posao od lošega?
4. Kako ulažete s manje vlastitog novca, a više TN-a (tuđeg novca)?
5. Kako stječete iskustvo ne riskirajući novac?
6. Kako se nosite s gubicima?
7. Kako pronalazite dobre savjetnike?
Tržišna predviđanja i prognoze
Predviđanje i prognoziranje u marketingu u prvome redu odnosi se na promatranje buduće razine i karakteristika potražnje na točno određenom tržištu u nekom točno određenom i mjerljivom vremenu. Pritom je osnovno načelo, pokušati utjecati na buduća tržišna zbivanja vezano uz vlastite proizvode i usluge da bi se ona učinila povoljnima za vlastitu poslovnu organizaciju.
Budući da je ukupni tržišni nastup organizacije vezan na određene segmente tržišta kojima se obraća, predviđanje i prognoze temelje se na analiziranju apsorpcijskih mogućnosti i potencijala spomenutih segmenata. Uzimajući u obzir specifičnosti svih mogućih razmjenskih odnosa na tržištu poslovne potrošnje, teško je generalizirati obilježja tržišnog predviđanja i prognoziranja jer je ono često toliko specifično i komplicirano da je u određenom obliku primjenjiivo samo na malom broju tržišnih situacija.
Isto tako, može se navesti da se velik broj organizacija koristi tržišnim predviđanjima i prognozama radi odlučivanja o potrebnim izdacima za marketing. Tako, prema nekim istraživanjima, čak 25% organizacija na tržištu poslovne potrošnje utvrđuje vlastiti budžet za promotivne aktivnosti (prije svega oglašavanje) nakon što su analizirale potrebrne podatke i informacije i predvidjele vjerojatna buduća tržišna kretanja.
Tržišna predviđanja od vrha prema dnu (TOP-BOTTOM)
Nakon procjene situacije u gospodarstvu u cjelini te u konkretnoj industrijskoj grani/djelatnosti u kojoj gospodarski ili izvangospodarski subjekt djeluje - uglavnom na temelju dostupnih pokazatelja, kao što su BDP, razina investicija, godišnja izvješća pojedinih poslovnih organizacija koje mogu poslužiti kao najbolji primjeri, indeksi cijena, procjene eksperata i dr., pristupa se aproksimiranju vezanom uz konkretno planirano poslovanje ili poslovni pothvat.
Neki kritiziraju i dovode u pitanje taj pristup navodeći da se na temelju njega često dobivaju preopćenite, pa čak i neiskoristive procjene, te da se na osnovi njih ne mogu učinkovito planirati budući poslovni potezi usmjereni ciljanom tržišnom segmentu.
Predviđanja temeljena na kombiniranom pristupu
Ovo je najzastupljeniji način tržišnih predviđanja, s obzirom na to da sjedinjuje dobre strane oba pristupa, a njihovi osnovni nedostaci svakog od njih nadvladani su jer se "poništavaju" s dobrim stranama drugog pristupa.
Tako se npr. tržišna predviđanja u poslovnoj organizaciji "Tisak d.d." - organizaciji s najvećom distribucijskom mrežom za dostavu i prodaju dnevnog tiska i tjednika, te pratećih proizvoda u Hrvatskoj, oblikuju na temelju informacija i procjena dobivenih od dostavijača i prodajnog osoblja u kioscima (remitenda, specifični zahtjevi kupaca, asortiman i dr.), te na temelju određenih makroekonomskih analiza i analiza ukupnog društvenoga, političkoga i pravnog okružja, vezanih primjerice uz cijenu "potrošačke košarice", razinu nezaposlenosti, propise o zaštiti tržišne utakmice (budući da je organizacija zapravo monopolist na tržištu), novim distribucijskim kanalima, broju novinskih izdanja i dr.
Kombinacijom pristupa od vrha prema dnu i od dna prema vrhu omogućuje se pravodobno reagiranje na promjene u okružju i ostvarivanje uspješne suradnje s poslovnim partnerima te, u konačnici posredno, čak i postizanje zadovoljstva potrošača na tržištu krajnje potrošnje.