Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer je održao sastanak na kojem je izvijestio javnost o oporavku Hrvatske nakon pandemije Covida-19. Podatci raznih međunarodnih analitičara koji analiziraju oporavak pojedinih zemalja nakon pandemije Covid-19 govore da Hrvatska bilježi jedan od najboljih i najbržih oporavaka u protekle četiri godine. Tri su temeljna razloga ovako brzog oporavka. Prvi je taj da je Vlada Republike Hrvatske izašla sa snažnim mjerama koje su zaštitile hrvatsko gospodarstvo i radnike, radi čega nije došlo do vala otpuštanja i stečaja. Vlada je reagirala snažno subvencionirajući cijene energenata, isplaćujući plaće radnicima u privatnom sektoru putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Uz krizno upravljanje Vlada je omogućila i rast prosječnih, medijalnih i minimalnih plaća, kao i rast mirovina i rast gospodarstva uopće.
Nominalni bruto domaći proizvod u apsolutnom iznosu od 2016. godine do danas narastao je s 45 milijardi eura na 75 milijardi eura, dok je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika s 11.500 eura narastao na 20 tisuća eura krajem prošle godine.
Plaće rastu i nezaposlenost pada, a uvoz radnika konstantno raste
Rast plaća je jedan od pokazatelja oporavka države. Državni zavod za statistiku objavio je izvještaj o plaćama za prosinac 2023. godine. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prosinac 2023. godine iznosila je 1 191 eura, što je nominalno niže za 1,4 posto, a realno za 0,9 posto u odnosu na studeni 2023. godine. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prosinac 2023. godine iznosila je 1 620 eura, što je u odnosu na studeni 2023. godine nominalno niže za 3,5 posto, a realno za 3,0 posto.