Poslovna statistika
Poslovna statistika, skup podataka kojima se koriste poslovni subjekti evidentirajući poslovne događaje, npr. podaci o prodaji, nabavama, cijenama, zalihama, zaposlenosti, prihodima itd. Osim ove vrste podataka koji se još zovu i interni podaci, poduzeća se koriste još i eksternim podacima, podacima o konkurentskim poduzećima, makroekonomskom okruženju i slično.
Poslovna statistika obuhvaća i statističke metode koje primjenjuje menadžment te koje tvore osnovu analitičkog pogleda na poslovanje poduzeća. Te se metode nazivaju i metodama deskriptivne i inferencijalne statistike. Gledano organizacijski na razini poduzeća, poslovna statistika spada u poslovni informacijski sustav za potrebe menadžmenta. Taj sustav redovito prikuplja podatke, analizira ih i uređuje te predstavlja menadžmentu na za to predviđen način (tabelarno, grafički i sl.).
SWOT analiza
Jedna od korištenih metoda određivanja unutarnjih slabosti i snaga i vanjskih prilika i prijetnji organizacije je SWOT analiza. SWOT analiza je procjena unutarnjih snaga i slabosti organizacije te mogućnosti i prijetnji koje se nalaze u okruženju. Procjena unutarnjih snaga i vanjskih prilika pomaže organizaciji da iskoristi svoje snage ili iskoristi prilike za postizanje organizacijskih ciljeva. Procjena unutarnjih slabosti i vanjskih prijetnji ukazuju na izloženost organizacije prijetnjama od kojih se mora zaštititi te slabosti unutar organizacije koje mora ispraviti.
Naposljetku, organizacija se u posljednjem koraku nalazi pred izazovom implementacije poslovne strategije u svakodnevno poslovanje. Važno je napomenuti da je sama implementacija poslovne strategije jednako važna kao i prva tri koraka kreiranja poslovne strategije, zbog visoke međuovisnosti kreiranja i implementacije. Ukoliko je poslovna strategija loše postavljena, ni najbolje provedena implementacija neće dovesti do organizacijskih ciljeva. S druge strane, neefikasna implementacija može uništiti i najbolje postavljenu poslovnu strategiju.
Organizacije se često odlučuju za primjenjivanje generičkih strategija, poput strategije diferencijacije ili strategije troškovnog vodstva. S obzirom na jedinstvenost svake organizacije, kod primjene generičkih strategija važno je voditi računa o svim koracima procesa organizacijskog dizajna i time prilagoditi odabranu generičku strategiju organizacijskim potrebama i mogućnostima.
Elektronički potpis
Digitalni potpis, kao i vlastoručni potpis, koristi se za dokaz autorstva ili barem slaganja sa sadržajem potpisanog dokumenta, no s nekim razlikama. Osoba koja želi digitalno potpisati neki dokument čini to tako da svojim tajnim ključem (koji zna samo ta osoba) šifrira dokument koji želi digitalno potpisati. Takav digitalno potpisani dokument nije zaštićen od čitanja, budući da se dešifriranje obavlja javnim ključem koji nije tajna, ali to i nije namjera digitalnog potpisa.
Osoba koja primi taj dokument, dešifrira ga javnim ključem osobe koja je potpisala dokument i, ako je stvarno ta osoba, čiji se javni ključ koristi za dešifriranje poruke, šifrirala (potpisala) dokument, dobivamo izvorni dokument.
Elektronički potpis - znači skup podataka u elektroničkom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima u elektroničkom obliku i koji služe za identifikaciju potpisnika i vjerodostojnosti potpisanog elektroničkog dokumenta. Napredan elektronički potpis ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis, odnosno vlastoručni potpis i otisak pečata.
Državna agencija FINA pruža načine za izradu e-potpisa, ukijučujući internetski sustav koji ne zahtijeva od korisnika da ima softver i druge sustave koji omogućuju poduzećima integraciju e-potpisa u njihovim DMS sustavima.
Definicija e-računa Državnog zavoda za statistiku
E-faktura - je faktura u kojoj su svi podaci u digitalnom obliku te može biti automatski procesirana. Osobina karakteristična za e-fakturu je automatizacija. E-faktura će biti automatski prenesena na fakturiranje unutar poduzeća od izdavača fakture ili iz sustava davatelja usluge izravno u financijske ili slične aplIkacije primatelja. Protokol prijenosa mogu biti XML,EDI ili ostali slični formati.
Servis e-račun je povezan i s bankama s kojima FINA ima potpisan ugovor. Ovo omogućuje Integraciju e-bankarstva s procesom e-fakturiranja. E-fakturiranjem se mogu ostvariti velike uštede - primjerice, Ministarstvo financija SAD-a procijenilo je da bi implementacija e-računa u čitavoj saveznoj vIadi smanjila troškove za 50%, te doveIa do ušteda od 450 mil. dolara godišnje. I kupci i prodavatelji trebali bi ostvariti osjetne uštede.
Kako funkcionira e-račun?
- pošiljatelj popunjava račun, potpisuje ga elektroničkim potpisom i šalje u sustav
- sustav zaprima račun, provjerava ga (elektronički potpis) razvrstava i prosljeđuje primatelju, istodobno šalje obavijest pošiljatelju da je račun zaprimljen, a primatelju da je račun stigao
- primatelj preuzima račun, te ga prihvaća i plaća ili odbija
Ako je primatelj računa korisnik banke s kojom Fina ima ugovorni odnos, nalog za plaćanje prosljeđuje se u banku gdje korisnika čeka račun spreman za plaćanje. Kada korisnik plati račun, pošiljatelju računa automatski se šalje obavijest o plaćanju računa i time je zaokružen cijeli ciklus koji završava plaćanjem.
Aplikacija Fine e-račun omogućava:
- Kreiranje e-računa
- Ručni upis
- Učitavanje podataka u obrazac
- Potpisivanje e-računa
- Slanje e-računa
- Primanje e-računa
- Slanje obavijesti o plaćanju ili odbijanju e-računa
- Arhiviranje e-računa
- Pretraživanje e-računa